Јеремија
Chapter 32
Daničić–Karadžić Bible (…
vs Baibala Hemolele (…
Aa
Text size
Line width
Verse numbers

Јеремија 32

Daničić–Karadžić Bible (1868), Cyrillic
Baibala Hemolele (Hawaiian Bible, 1868 revision)
1Реч која дође Јеремији од Господа десете године Седекије цара Јудиног, које је осамнаеста година Навуходоносорова;
1KA olelo i hiki mai io Ieremia la mai o Iehova mai la, i ka umi o ka makahiki o Zedekia ke alii o ka Iuda, oia ka makahiki umikumamawalu o Nebukaneza.
2а тада војска цара вавилонског беше опколила Јерусалим, и пророк Јеремија беше затворен у трему од тамнице, која беше у двору цара Јудиног.
2Ia manawa, hoopilikia mai la ka poe kaua o ke alii o Babulona ia Ierusalema: a ua hoopaaia o Ieremia ke kaula ma kahi paa o ka halepaahao iloko o ka hale o ke alii o Iuda.
3Јер га затвори Седекија, цар Јудин, говорећи: Зашто да пророкујеш говорећи: Овако вели Господ: Ево, ја ћу предати тај град у руке цару вавилонском и узеће га?
3No ka mea, hoopaa iho la o Zedekia ke alii o Iuda ia ia, e olelo mai ana, No ke aha la oe e wanana mai nei, i ka i ana mai, Penei ka olelo a Iehova, Aia hoi e haawi aku no au i keia kulanakauhale iloko o ka lima o ke alii o Babulona, a nana ia e hoopio:
4И Седекија цар Јудин неће утећи из руку халдејских, него ће зацело бити предан у руке цару вавилонском, и уста ће овог говорити с устима оног, очи ће се овог видети с очима оног.
4Aole hoi e pakele o Zedekia ke alii o Iuda mai ka lima aku o ka poe Kaledea; he oiaio e haawiia oia iloko o ka lima o ke alii o Babulona, a e kamailio oia me ia he waha he waha, a e ike auanei kona mau maka i ko ia la mau maka;
5И одвешће Седекију у Вавилон, те ће остати онде докле га не походим, говори Господ; ако се бијете с Халдејцима, нећете бити срећни.
5A e kai aku oia ia Zedekia i Babulona, a ilaila oia e noho ai a ike hou au ia ia, wahi a Iehova: ina e kaua aku oukou me ka poe Kaledea, aole oukou e pomaikai.
6Рече, дакле, Јеремија: Дође ми реч Господња говорећи:
6Olelo ae la o Ieremia, Hiki mai la ka olelo a ke Akua io'u nei, i mai,
7Ево, Анамеило, син Салума стрица твог, иде к теби да ти каже: Купи њиву моју што је у Анатоту, јер ти имаш по сродству право да је купиш.
7Aia hoi, e hele mai ana iou la o Hanameela ke keiki a Saluma kekahi makuakane ou, e i mai ana, E kuai oe nou i kuu aina ma Anatota; no ka mea, o ka pono no ka hoopanai, nou no ia e kuai.
8И дође к мени Анамеило, син стрица мог, по речи Господњој у трем од тамнице, и рече ми: Хајде купи моју њиву што је у Анатоту у земљи Венијаминовој, јер теби припада по наследству и ти имаш право откупити је; купи. И разумех да је реч Господња.
8A hele mai la io'u nei o Hanameela ke keiki a kekahi makuakane o'u, iloko o ka pahale o ka halepaahao, e like me ka olelo a ke Akua; i mai la ia ia'u, Ke noi aku nei au ia oe, e kuai oe i kuu aina ma Anatota ma ka moku o ka Beniamina; no ka mea, nou no ka hooili ana, a nou hoi ka hoopanai ana; e kuai oe nou. Alaila, ike iho la au o ka olelo ia a ke Akua.
9И купих од Анамеила, сина стрица свог ту њиву која је у Анатоту, и измерих му новце, седамнаест сикала сребра.
9A kuai iho la au i ka aina me Hanameela ke keiki a kekahi makuakane o'u, ka mea i noho ma Anatota, a kaupaona iho nona i ke kala, i na sekela kala he umikumamahiku.
10И написах књигу, и запечатих, и узех сведоке измеривши новце на меру.
10Kakau iho la au ma ka palapala, a hoopaa iho la i ka wepa, a lawe iho la na mea ike maka, a kau iho la i ke kala ma na mea kaupaona.
11И узех књигу о куповини запечаћену по закону и уредбама, и отворену,
11Lawe ae la au i ka palapala hoike i ke kuai ana, i ka mea i paa i ka wepa, a me ka mea i hoopaa ole ia, mamuli o ke kanawai a me ka oihana;
12и дадох књигу о куповини Варуху, сину Нирије сина Масијиног, пред Анамеилом братучедом својим и пред сведоцима који се потписаше на књизи о куповини и пред свим Јудејцима који сеђаху у трему од тамнице.
12A haawi aku la au i ka palapala hoike i ke kuai ana ia Baruka ke keiki a Neria, ke keiki a Maaseia, ma ke alo o Hanameela ke keiki a kekahi makuakane o'u, a ma ke alo hoi o na mea hoike, o ka poe i kakau inoa ma ka palapala o ke kuai ana, imua hoi o ka poe Iudaio a pau e noho ana ma ka pahale o ka halepaahao.
13И заповедих Варуху пред њима говорећи:
13Kauoha aku la au ia Baruka imua o lakou, i aku la,
14Овако вели Господ над војскама Бог Израиљев: Узми ову књигу, књигу о куповини, запечаћену и ову књигу отворену, и метни их у земљан суд да остану дуго времена.
14Ke olelo mai nei o Iehova o na kaua ke Akua o ka Iseraela penei; E lawe i keia mau palapala hoike, o ka palapala no ke kuai ana i paa i ka wepa, a me keia palapala hoike aole i paa, a e hahao iloko o ka ipu lepo, i malamaia'i ia mau mea i na la he nui.
15Јер овако вели Господ над војскама Бог Израиљев: Још ће се куповати куће и њиве и виногради у овој земљи.
15No ka mea, ke olelo mai nei o Iehova o na kaua, ke Akua o ka Iseraela, penei; E komo hou ia na hale, na aina a me na pawaina ma keia aina.
16И давши књигу о куповини Варуху, сину Ниријином, помолих се Господу говорећи:
16A pau ae la i ka haawiia o ka palapala hoike ia Baruka ke keiki a Neria, pule aku la au ia Iehova, i ka i ana aku,
17Ах, Господе Господе! Ето, Ти си створио небо и земљу силом својом великом и мишицом својом подигнутом; ништа није Теби тешко.
17Auwe, e ka Haku, e Iehova e! aia hoi, nau no i hana ka lani a me ka honua, ma kou mana nui, a me ka lima kakauha, aohe mea i hiki ole ia oe.
18Чиниш милост на хиљадама, и враћаш за безакоње отачко у недра синовима њиховим након њих; Боже велики, силни, коме је име Господ над војскама;
18Ke hoike mai nei oe i ka lokomaikai i na tausani, a ke hoopai nei hoi i ka hala o na makua maloko o ka poli o ka lakou mau keiki mahope o lakou; ke Akua nui a me ka mana, o Iehova Sabaota kona inoa.
19велики у намерама и силни у делима; јер су очи Твоје отворене на све путеве људске да даш свакоме према путевима његовим и према плоду дела његових;
19He nui ka naauao, he mana hoi i ka hana: no ka mea, e kaakaa ana kou mau maka maluna iho o na aoao a pau o na keiki a kanaka; e uku mai i kela mea i keia mea e like me kona mau aoao, a e like hoi me ka hua o kana hana ana;
20који си чинио знаке и чудеса до данас у земљи мисирској и у Израиљу и међу свим људима, и стекао си себи име како је данас;
20Ka mea nana i hoonoho i na hoailona a me na mea kupaianaha ma ka aina o Aigupita, a hiki i neia la, iloko hoi o ka Iseraela, a iwaena o kanaka; a i hookaulana i kou inoa, me ia i keia la;
21јер си извео народ свој Израиља из земље мисирске знацима и чудесима и руком крепком и мишицом подигнутом и страхотом великом;
21A i lawe mai i kou poe kanaka o ka Iseraela mai ka aina o Aigupita mai me na hoailona, a me na mea kupaianaha, a me ka lima ikaika, a me ka lima kakauha, a me ka weliweli nui;
22и дао си им ову земљу, за коју се закле оцима њиховим да ћеш им је дати, земљу где тече млеко и мед.
22A haawi mai la no lakou i keia aina, au i hoohiki ai i ko lakou poe kupuna e haawi mai no lakou, he aina e kahe ana ka waiu a me ka meli;
23Али ушавши у њу и наследивши је не послушаше глас Твој, и по Твом закону не ходише, и шта си им год заповедио да чине, не чинише, зато си учинио те их снађе све ово зло.
23A komo mai la lakou a noho iho la; aka, aole lakou i hoolohe i kou leo, aole hoi i hele ma kou kanawai: aole lakou i hana iki i ka mea a pau au i kauoha mai ai ia lakou e hana; nolaila ua kau mai ai oe i keia popilikia a pau maluna iho o lakou.
24Ево, опкопи дођоше до града да га узму; и од мача и глади и помора град ће се дати у руке Халдејцима који га бију; и шта си год рекао, збива се, ето видиш.
24Aia hoi na puu kaua, ua hiki mai i ke kulanakauhale e lawepio ia ia, a ua haawiia ke kulanakauhale iloko o ka lima o ka poe Kaledea e kaua ku e mai ana, no ka pahikaua, a me ka wi, a me ka ahulau: a ua ko io no ka mea au i olelo mai ai; aia hoi, ke ike mai nei oe.
25А Ти ми велиш, Господе, Господе: Купи ту њиву за новце и узми сведоке, а град се предаје у руке Халдејцима.
25E ka Haku, Iehova e, ua olelo mai oe ia'u, E kuai i ka aina me ke kala, a e lalau i na mea ike maka; aka, ua lilo ke kulanakauhale iloko o ka lima o ka poe Kaledea.
26Тада дође реч Господња Јеремији говорећи:
26Alaila hiki mai ka olelo a Iehova io Ieremia la, i mai la,
27Гле, ја сам Господ Бог сваког тела, еда ли је мени шта тешко?
27Aia hoi, owau no o Iehova, ke Akua o na mea io a pau: e hiki ole anei kekahi mea ia u?
28За то овако вели Господ: Ево ја дајем тај град у руке Халдејцима и у руке Навуходоносору цару вавилонском да га узме.
28Nolaila, ke olelo nei o Iehova; Aia hoi, e haawi no wau i keia kulanakauhale iloko o ka lima o ka poe Kaledea, a iloko o ka lima o Nebukaneza ke alii o Babulona, a e hoopio auanei oia ia.
29И Халдејци који бију тај град ући ће у њ, и упалиће огњем тај град и спалиће га и куће где на крововима кадише Валу и ливаше наливе боговима другим да би ме разгневили.
29A o ka poe Kaledea e kaua mai ana i keia kulanakauhale, e hele mai lakou, a e puhi i keia kulanakauhale, a e hoopau lakou ia i ke ahi, me na hale hoi, maluna olaila kahi i puhi ai lakou nei i ka mea ala na Baala, a ninini iho ai i na mohaiinu no na akua e, i mea e hoonaukiuki mai ai ia'u.
30Јер синови Израиљеви и синови Јудини чинише од детињства свог само шта је зло преда мном, и синови Израиљеви само ме гневише делима руку својих, говори Господ.
30No ka mea, ua hana hewa wale no na mamo a Iseraela a me na mamo a Iuda imua o'u mai ko lakou wa kamalii mai: no ka mea, ua hoonaukiuki wale mai no na mamo a Iseraela ia'u, i ka hana a ko lakou mau lima, wahi a Iehova.
31Јер тај град беше ми на гнев и на срдњу откад га сазидаше до данас да бих га одбацио испред себе,
31No ka mea, he mea hoonaukiuki. a me ka hooinaina ia'u keia kulanakauhale, mai ka la mai i kukulu ai lakou ia a hiki i keia la, i mea e hoonee aku ai au ia mai ko'u alo aku;
32за све зло синова Израиљевих и синова Јудиних што чинише гневећи ме, они, цареви њихови, кнезови њихови, свештеници њихови и пророци њихови, Јудејци и Јерусалимљани.
32No ka hewa a pau o na mamo a Iseraela, a o na mamo a Iuda, ka mea a lakou i hana'i e hoonaukiuki mai ia'u, o lakou, o ko lakou poe alii, a me na luna o lakou, a me ko lakou poe kahuna, a me ko lakou poe kaula, a me na kanaka o ka Iuda, a me ka poe e noho ana ma Ierusalema.
33И окренуше ми леђа, а не лице, и кад их учах за рана једнако, не послушаше да би примили науку.
33A ua huli lakou i ke kua ia'u, aole i ka maka: owau nae ka mea nana lakou i ao aku e ala ana i ka wanaao e ao aku; aole nae lakou i hoolohe mai, i loaa ia lakou ke akamai.
34Него метнуше своје гадове у дом који се зове мојим именом и оскврнише га.
34A kau no lakou i ko lakou mea haumia iloko o ka hale i kapaia ma ko'u inoa, e hoohaumia ia.
35И саградише висине Валу што су у долини сина Еномовог да воде синове своје и кћери своје Молоху, што им ја не заповедих нити ми дође на ум, да би чинили тај гад, и тако Јуду наводили на грех.
35A hana no hoi lakou i na wahi kiekie o Baala, na mea ma ke awawa o ke keiki a Hinoma, i mea e hele ai ka lakou keikikane a me ka lakou kaikamahine i Moleka, ka mea a'u i kauoha ole aku ai ia lakou, aole hoi ia i komo iloko o ko'u manao e hana lakou i keia mea haumia e hewa'i o ka Iuda.
36Али зато опет овако вели Господ Бог Израиљев за тај град за који велите да ће се дати у руке цару вавилонском од мача и глади и помора:
36Nolaila, ke olelo mai nei o Iehova, ke Akua o ka Iseraela no keia kulanakauhale, ka mea a oukou i olelo ai, E haawiia oia iloko o ka lima o ke alii o Babulona, no ka pahikaua, a no ka wi, a no ka mai ahulau; peneia,
37Ево, ја ћу их сабрати из свих земаља у које их разагнах у гневу свом и у јарости својој и у великој љутини, и довешћу их опет на ово место и учинити да наставају без страха.
37Aia hoi, e hoiliili mai nei au ia lakou mai loko mai o na aina a pau, kahi a'u i kipaku aku ai ia lakou i ko'u huhu, a i ko'u ukiuki, a me ka inaina nui; a e hoihoi hou mai au ia lakou i keia wahi, a e hoonoho au ia lakou i ka maluhia.
38И биће ми народ и ја ћу им бити Бог.
38A e lilo mai lakou i poe kanaka no'u, a owau auanei ko lakou Akua.
39И даћу им једно срце и један пут да би ме се бојали увек на добро своје и синова својих након њих.
39A e haawi aku no wau ia lakou i hookahi naau, a i hookahi aoao, i makau mau lakou ia'u, i mea e pono ai lakou, a me ka lakou poe keiki mahope iho o lakou.
40И учинићу с њима завет вечан, да се нећу одвратити од њих чинећи им добро, и даћу им страх свој у срце да не одступе од мене.
40A e hana wau i berita mau loa me lakou, aole hoi au o huli ae mai o lakou aku, me ka hana ia lakou i ka maikai, a e kau no au i ka makau ia'u iloko o ko lakou naau, aole hoi lakou e haalele mai ia'u.
41И радоваћу им се чинећи им добро и засадићу их у овој земљи тврдо свим срцем својим и свом душом својом.
41E olioli no wau ia lakou, e hana maikai ia lakou, a e hoonoho paa ia lakou ma keia aina, mo ko'u naau a pau, a me ko'u uhane a pau.
42Јер овако вели Господ: Као што сам довео на тај народ све ово зло велико, тако ћу довести на њих све добро које им обричем.
42No ka mea, ke olelo mai nei o Iehova penei; E like me ko'u lawe ana i keia hewa nui a pau maluna o keia poe kanaka, pela no wau e lawe maluna o lakou i ka maikai a pau a'u i olelo aku ai ia lakau.
43Тада ће се куповати њиве у овој земљи, за коју ви кажете да је пуста и да нема у њој ни живинчета и да је дана у руке Халдејцима.
43E kuaiia auanei na mahinaai ma keia aina, kahi a oukou i olelo ai, Ua mehameha, aohe kanaka, aohe holoholona; ua haawiia iloko o ka lima o ko Kaledea.
44Куповаће њиве за новце, и писаће књиге и печатити и узимати сведоке у земљи Венијаминовој и по околини јерусалимској и у градовима Јудиним и у градовима по горама и у градовима по равници и у градовима јужним, јер ћу повратити робље њихово, говори Господ.
44E kuai no na kanaka i na mahinaai i ke kala, a kakau i palapala e akaka'i, a hoopaa i ka wepa, a e lawe i poe ike, ma ka aina o ka Beniamina a ma na wahi e puni ana ia Ierusalema, a ma na kulanakauhale o ka Iuda, a ma na kulanakauhale o na mauna, a ma na kulanakauhale o ke awawa, a ma na kulanakauhale o ke kukuluhema; no ka mea, e hoihoi mai au i ko lakou pio ana, wahi a Iehova.

Tip: use the ← and → keys to turn chapters.